Learning from the landscape
Апстракт
Arhitektura i predeo predstavljaju izrazite, ponekad čak i suprot-
stavljene fenomene. Kako slobodno vreme neprestano traži
nova utočišta, to prirodni predeo može postati resurs savreme-
nog života u gradu. Kroz topografi ju, klimu i vegetaciju, odnos-
no svojim elementima i ritmom ona postaje inspirativni deo
arhitektonskog diskursa. Kada se posmatra odnos arhitekture i
prirode, neophodno je preispitati položaj, obim, program i sraz-
meru ovog odnosa. U takvim uslovima, uočava se da arhitektura
treba da artikuliše i često naglasi predeo, a da arhitektonska in-
tervencija zahteva preobražaj.
Pre svega, razumevanje prirode proširuje materijalna i čulna svo-
jstva arhitekture, šireći načine na koji se arhitektonska interven-
cija koncipira. Zatim, vraćanje prirodi moguće je samo u okviru
savremenog poimanja kulture, društveno aktivno i odgovorno.
Na kraju, oblikovanje predela kroz optimizaciju arhitektonske
intervencije moguće je jedino u pravcu ostvarivanja ...nove ur-
bane prirodnosti. Na ovaj način, predeo postaje mnogo više od
fi zičkog okruženja za arhitekturu, a projektovan predeo postaje
ćilim, a ne piknik, scena, a ne spektakl, sećanje, a ne spomenik,
prizor, a ne dekor, mreža, a ne shema, konstrukt, a ne struktura.
Kao takav, kroz ljudsko ponašanje, projektovani predeo utiče i na
proces urbanog života, formirajući novi „kulturni predeo“......
Кључне речи:
Arhitektura i predeo / Uticaj / Kulturni predeo / Park-šuma KošutnjakИзвор:
Predeo igre - Košutnjak : principi arhitektonskog projektovanja u svetlu klimatskih promena = Playing Landscape - Košutnjak : principles of architectural design in the context of climate change, 2013, 62-75Издавач:
- Beograd : Arhitektonski fakultet
Финансирање / пројекти:
Институција/група
Arhitektonski fakultetTY - CHAP AU - Nikezić, Ana AU - Janković, Nataša PY - 2013 UR - https://raf.arh.bg.ac.rs/handle/123456789/742 AB - Arhitektura i predeo predstavljaju izrazite, ponekad čak i suprot- stavljene fenomene. Kako slobodno vreme neprestano traži nova utočišta, to prirodni predeo može postati resurs savreme- nog života u gradu. Kroz topografi ju, klimu i vegetaciju, odnos- no svojim elementima i ritmom ona postaje inspirativni deo arhitektonskog diskursa. Kada se posmatra odnos arhitekture i prirode, neophodno je preispitati položaj, obim, program i sraz- meru ovog odnosa. U takvim uslovima, uočava se da arhitektura treba da artikuliše i često naglasi predeo, a da arhitektonska in- tervencija zahteva preobražaj. Pre svega, razumevanje prirode proširuje materijalna i čulna svo- jstva arhitekture, šireći načine na koji se arhitektonska interven- cija koncipira. Zatim, vraćanje prirodi moguće je samo u okviru savremenog poimanja kulture, društveno aktivno i odgovorno. Na kraju, oblikovanje predela kroz optimizaciju arhitektonske intervencije moguće je jedino u pravcu ostvarivanja nove ur- bane prirodnosti. Na ovaj način, predeo postaje mnogo više od fi zičkog okruženja za arhitekturu, a projektovan predeo postaje ćilim, a ne piknik, scena, a ne spektakl, sećanje, a ne spomenik, prizor, a ne dekor, mreža, a ne shema, konstrukt, a ne struktura. Kao takav, kroz ljudsko ponašanje, projektovani predeo utiče i na proces urbanog života, formirajući novi „kulturni predeo“...... PB - Beograd : Arhitektonski fakultet T2 - Predeo igre - Košutnjak : principi arhitektonskog projektovanja u svetlu klimatskih promena = Playing Landscape - Košutnjak : principles of architectural design in the context of climate change T1 - Learning from the landscape SP - 62 EP - 75 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_742 ER -
@inbook{ author = "Nikezić, Ana and Janković, Nataša", year = "2013", abstract = "Arhitektura i predeo predstavljaju izrazite, ponekad čak i suprot- stavljene fenomene. Kako slobodno vreme neprestano traži nova utočišta, to prirodni predeo može postati resurs savreme- nog života u gradu. Kroz topografi ju, klimu i vegetaciju, odnos- no svojim elementima i ritmom ona postaje inspirativni deo arhitektonskog diskursa. Kada se posmatra odnos arhitekture i prirode, neophodno je preispitati položaj, obim, program i sraz- meru ovog odnosa. U takvim uslovima, uočava se da arhitektura treba da artikuliše i često naglasi predeo, a da arhitektonska in- tervencija zahteva preobražaj. Pre svega, razumevanje prirode proširuje materijalna i čulna svo- jstva arhitekture, šireći načine na koji se arhitektonska interven- cija koncipira. Zatim, vraćanje prirodi moguće je samo u okviru savremenog poimanja kulture, društveno aktivno i odgovorno. Na kraju, oblikovanje predela kroz optimizaciju arhitektonske intervencije moguće je jedino u pravcu ostvarivanja nove ur- bane prirodnosti. Na ovaj način, predeo postaje mnogo više od fi zičkog okruženja za arhitekturu, a projektovan predeo postaje ćilim, a ne piknik, scena, a ne spektakl, sećanje, a ne spomenik, prizor, a ne dekor, mreža, a ne shema, konstrukt, a ne struktura. Kao takav, kroz ljudsko ponašanje, projektovani predeo utiče i na proces urbanog života, formirajući novi „kulturni predeo“......", publisher = "Beograd : Arhitektonski fakultet", journal = "Predeo igre - Košutnjak : principi arhitektonskog projektovanja u svetlu klimatskih promena = Playing Landscape - Košutnjak : principles of architectural design in the context of climate change", booktitle = "Learning from the landscape", pages = "62-75", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_742" }
Nikezić, A.,& Janković, N.. (2013). Learning from the landscape. in Predeo igre - Košutnjak : principi arhitektonskog projektovanja u svetlu klimatskih promena = Playing Landscape - Košutnjak : principles of architectural design in the context of climate change Beograd : Arhitektonski fakultet., 62-75. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_742
Nikezić A, Janković N. Learning from the landscape. in Predeo igre - Košutnjak : principi arhitektonskog projektovanja u svetlu klimatskih promena = Playing Landscape - Košutnjak : principles of architectural design in the context of climate change. 2013;:62-75. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_742 .
Nikezić, Ana, Janković, Nataša, "Learning from the landscape" in Predeo igre - Košutnjak : principi arhitektonskog projektovanja u svetlu klimatskih promena = Playing Landscape - Košutnjak : principles of architectural design in the context of climate change (2013):62-75, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_742 .