Приказ основних података о документу
Poricanje i obnova: arhitektura postmodernizma 1980-1991
dc.contributor | Šuvaković, Miško | |
dc.contributor | Daković, Nevena | |
dc.contributor | Ignjatović, Aleksandar | |
dc.contributor | Mikić, Vesna | |
dc.contributor | Novak, Jelena | |
dc.contributor | Vujanović, Ana | |
dc.creator | Ignjatović, Aleksandar | |
dc.date.accessioned | 2020-06-28T18:42:56Z | |
dc.date.available | 2020-06-28T18:42:56Z | |
dc.date.issued | 2010 | |
dc.identifier.isbn | 978-86-83305-52-0 (OA) | |
dc.identifier.uri | https://raf.arh.bg.ac.rs/handle/123456789/1034 | |
dc.description.abstract | U devetoj deceniji XX veka, arhitektura u Srbiji je simultano sa drugim kulturalnim praksama, konstituisala diskurs kritike, preispitivanja i opovrgavanja kulture modernosti (sa čitavim nizom tradicija i vrednosti) koji je legitimizovao procese tranzicije iz jugoslovenske i socijalističke modernosti u ekskluzivistički domen nacionalizma. U epohi nakon smrti Josipa Broza Tita, koju je obeležio „prolom istorije“, arhitektonska kultura u Srbiji predstavljala je sastavni deo sveobuhvatne platforme koju su oblikovali različiti institucionalni režimi proizvodnje znanja — od istoriografije do konkursnih projekata i izložbi, koja je omogućila drugačiji koncept nacionalnog identiteta i različit pogled na tradiciju, savremenost i budućnost srpske države i nacije. Vizura tog pogleda bila je fokusirana na preispitivanje socijalističke modernosti, jugoslovenske zajednice, dominantnih ideoloških principa, podobnih tradicija i nacionalnih genealogija. Zbog toga je odgovor na pitanje pozicije arhitekture osamdesetih godina u Srbiji i njene uloge u konstruisanju nove paradigme kulture, društva i politike moguće potražiti u prostoru izvan autonomnog i estetskog. U tom smislu, arhitekturu valja posmatrati kao diskurs u kome je, simultano sa drugim disciplinama i institucijama, operisala kao instrument moći — oblikovanja ideologije i konstruisanja identiteta. U pluralnom prostoru savremenosti arhitektura je legitimizovala atavistički svet prošlosti, koji je bio dirigovan upravo potrebama i zamišljanjima priželjkivanje budućnosti. | sr |
dc.language.iso | sr | sr |
dc.publisher | Beograd : Orion art | sr |
dc.publisher | Beograd : Katedra za muzikologiju Fakulteta muzičke umetnosti | sr |
dc.rights | restrictedAccess | sr |
dc.source | Istorija umetnosti u Srbiji XX vek. Tom 1, Radikalne umetničke prakse | sr |
dc.subject | National identity | sr |
dc.subject | Postmodernism | sr |
dc.subject | Yugoslavia | sr |
dc.subject | Nationalism | sr |
dc.subject | Serbian architecture | sr |
dc.subject | Serbian history | sr |
dc.subject | Ideology | sr |
dc.title | Poricanje i obnova: arhitektura postmodernizma 1980-1991 | sr |
dc.type | bookPart | sr |
dc.rights.license | ARR | sr |
dcterms.abstract | Игњатовић, Aлександар; Порицање и обнова: архитектура постмодернизма 1980-1991; Порицање и обнова: архитектура постмодернизма 1980-1991; | |
dc.citation.spage | 663 | |
dc.citation.epage | 670 | |
dc.identifier.rcub | https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_1034 | |
dc.type.version | publishedVersion | sr |