Od istorijskog sećanja do zamišljanja nacionalne tradicije
Authors
Ignjatović, AleksandarContributors
Manojlović Pintar, OlgaAleksić, Dragan
Gašić, Ranka
Milićević, Nataša
Book part (Published version)

Metadata
Show full item recordAbstract
Spomenik Neznanom junaku na Avali kraj Beograda (1934-1938) Ivana Meštrovića zauzima važno mesto u topgrafiji ideologije jugoslobenstva i spomeničkoj kulturi Kraljevine Jugoslavije. To je bila vizuelna reprezentacija različitih oblika i sadržaja znanja o jugoslovenstvu koji su se do tog trenutka nalazili u svojevrsnoj ideološkoj areni. Osnovna teza rada sastoji se u tvrdjenju da je podizanje spomeničke celine na Avali proisteklo iz potrebe da se raznolike takmičuće vizije jugoslovenstva objedine i postave u jednu koherentnu značenjsku celinu, kao i da se, istovremeno, ispuni niz političkih uloga proisteklih iz teškog bremena petnaestogodišnjeg života Kraljevine Jugoslavije. Drugim rečima, Spomenik na Avali bio je neobično upečatljiv pokušaj za prevazilaženjem krize jugoslovenskog identiteta koja je toliko opterećivala društvo, pokušaj možda značajniji od serije političkih i socijalnih reformi koje su imale isti cilj: ublažiti dihotomije u životu mlade jugoslovenske zajednice i stvoriti... središnje mesto njene simboličke identifikacije. Istovremeno, zamišljena spomenička celina na Avali, kao centralno mesto monumentalizacije istorijskog sećanja, bila je pogodan medijum za iskazivanje poželjne istorije i opcrtavanje željenog nacionalnog karaktera, kao i sistema vrednosti koje su se u takvoj konstrukciji jugoslovenske istorije i memorije podrazumevale.
Keywords:
Monument of the Unknown Soldier on Avala / Ivan Meštrović / Yugoslavia / Yugoslavism / King Alexander I Karadjordjević / Yugoslav Army / National identitySource:
Istorija i sećanje: Studije istorijske svesti, 2006, 229-252Publisher:
- Beograd : Institut za noviju istoriju Srbije
Institution/Community
Arhitektonski fakultetTY - CHAP AU - Ignjatović, Aleksandar PY - 2006 UR - https://raf.arh.bg.ac.rs/handle/123456789/1028 AB - Spomenik Neznanom junaku na Avali kraj Beograda (1934-1938) Ivana Meštrovića zauzima važno mesto u topgrafiji ideologije jugoslobenstva i spomeničkoj kulturi Kraljevine Jugoslavije. To je bila vizuelna reprezentacija različitih oblika i sadržaja znanja o jugoslovenstvu koji su se do tog trenutka nalazili u svojevrsnoj ideološkoj areni. Osnovna teza rada sastoji se u tvrdjenju da je podizanje spomeničke celine na Avali proisteklo iz potrebe da se raznolike takmičuće vizije jugoslovenstva objedine i postave u jednu koherentnu značenjsku celinu, kao i da se, istovremeno, ispuni niz političkih uloga proisteklih iz teškog bremena petnaestogodišnjeg života Kraljevine Jugoslavije. Drugim rečima, Spomenik na Avali bio je neobično upečatljiv pokušaj za prevazilaženjem krize jugoslovenskog identiteta koja je toliko opterećivala društvo, pokušaj možda značajniji od serije političkih i socijalnih reformi koje su imale isti cilj: ublažiti dihotomije u životu mlade jugoslovenske zajednice i stvoriti središnje mesto njene simboličke identifikacije. Istovremeno, zamišljena spomenička celina na Avali, kao centralno mesto monumentalizacije istorijskog sećanja, bila je pogodan medijum za iskazivanje poželjne istorije i opcrtavanje željenog nacionalnog karaktera, kao i sistema vrednosti koje su se u takvoj konstrukciji jugoslovenske istorije i memorije podrazumevale. PB - Beograd : Institut za noviju istoriju Srbije T2 - Istorija i sećanje: Studije istorijske svesti T1 - Od istorijskog sećanja do zamišljanja nacionalne tradicije SP - 229 EP - 252 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_1028 ER -
@inbook{ author = "Ignjatović, Aleksandar", year = "2006", abstract = "Spomenik Neznanom junaku na Avali kraj Beograda (1934-1938) Ivana Meštrovića zauzima važno mesto u topgrafiji ideologije jugoslobenstva i spomeničkoj kulturi Kraljevine Jugoslavije. To je bila vizuelna reprezentacija različitih oblika i sadržaja znanja o jugoslovenstvu koji su se do tog trenutka nalazili u svojevrsnoj ideološkoj areni. Osnovna teza rada sastoji se u tvrdjenju da je podizanje spomeničke celine na Avali proisteklo iz potrebe da se raznolike takmičuće vizije jugoslovenstva objedine i postave u jednu koherentnu značenjsku celinu, kao i da se, istovremeno, ispuni niz političkih uloga proisteklih iz teškog bremena petnaestogodišnjeg života Kraljevine Jugoslavije. Drugim rečima, Spomenik na Avali bio je neobično upečatljiv pokušaj za prevazilaženjem krize jugoslovenskog identiteta koja je toliko opterećivala društvo, pokušaj možda značajniji od serije političkih i socijalnih reformi koje su imale isti cilj: ublažiti dihotomije u životu mlade jugoslovenske zajednice i stvoriti središnje mesto njene simboličke identifikacije. Istovremeno, zamišljena spomenička celina na Avali, kao centralno mesto monumentalizacije istorijskog sećanja, bila je pogodan medijum za iskazivanje poželjne istorije i opcrtavanje željenog nacionalnog karaktera, kao i sistema vrednosti koje su se u takvoj konstrukciji jugoslovenske istorije i memorije podrazumevale.", publisher = "Beograd : Institut za noviju istoriju Srbije", journal = "Istorija i sećanje: Studije istorijske svesti", booktitle = "Od istorijskog sećanja do zamišljanja nacionalne tradicije", pages = "229-252", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_1028" }
Ignjatović, A.. (2006). Od istorijskog sećanja do zamišljanja nacionalne tradicije. in Istorija i sećanje: Studije istorijske svesti Beograd : Institut za noviju istoriju Srbije., 229-252. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_1028
Ignjatović A. Od istorijskog sećanja do zamišljanja nacionalne tradicije. in Istorija i sećanje: Studije istorijske svesti. 2006;:229-252. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_1028 .
Ignjatović, Aleksandar, "Od istorijskog sećanja do zamišljanja nacionalne tradicije" in Istorija i sećanje: Studije istorijske svesti (2006):229-252, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_1028 .