Sanjana prošlost, zamišljena budućnost: Arhitektura i nacionalni identitet u Srbiji 1918-1941
Authorized Users Only
2014
Authors
Ignjatović, AleksandarContributors
Šuvaković, MiškoDaković, Nevena
Ignjatović, Aleksandar
Mikić, Vesna
Novak, Jelena
Vujanović, Ana
Book part (Published version)

Metadata
Show full item recordAbstract
U periodu izmedju dva svetska rata arhitektonska kultura u Jugoslaviji predstavljala je sastavni deo složenog i razudjenog ideološkog pejzaža. Medju srpskim elitama, arhitektura je bila uključena u kompleks pitanja ne samo o tome kako se zamišljala srpska nacija i formalno (nominalno i administrativno) nepostojeća Srbija u kontekstu Jugoslavije, već i kako se videla nacionalnu prošlost koja je trebalo da legitimiše nacionalnu budućnost. Tako je arhitektonska kultura kojom su rukovodile srpske elite, a posebno arhitektura metropolskog sedišta i prestonice, bila užlebljena u složeni ideološki mehanizam: istovremenog kretanja ka vidljivom vizuelnom i materijalnom uobličavanju ideje o imperijalnoj naciji i jezgru nove složene zajednice. To je značilo da je arhitektura učestvovala u konstruisanju lika metropolskog sedišta, obrazovanju narativa o Srbima kao „državotvornom narodu” čiju misiju u budućnosti legitimiše slavna prošlost; da je predstavljala sastavni deo produkcije teritorijalnih i... kulturnih različitosti (kao ključnog obeležja imperijalnog diskursa), te vizuelizacije niza imperijalnih periferija kao svojevrsnih unutrašnjih kolonija. Na taj način, arhitektura je stajala u srži oblikovanja srpskog nacionalnog identiteta kao istovremeno drevnog i civilizacijski utemeljenog u iskustvu imperije, identiteta modernog i emancipatorskog koji je u velikoj meri problematizovao oficijelnu ideološku kovanicu Jugoslovena kao "troimenog naroda" i jedinstvo Srba, Hrvata i Slovenaca u njihovoj prvoj zajedničkoj državi.
Keywords:
National identity / Yugoslavism / Yugoslavia / Nationalism / Imperialism / Serbian architecture / Serbian history / National identitySource:
Istorija umetnosti u Srbiji XX vek. Tom 3, Moderna i modernizmi : 1878-1941, 2014, 143-156Publisher:
- Beograd : Orion art
- Beograd : Fakultet muzičke umetnosti, Katedra za muzikologiju
Funding / projects:
Institution/Community
Arhitektonski fakultetTY - CHAP AU - Ignjatović, Aleksandar PY - 2014 UR - https://raf.arh.bg.ac.rs/handle/123456789/1035 AB - U periodu izmedju dva svetska rata arhitektonska kultura u Jugoslaviji predstavljala je sastavni deo složenog i razudjenog ideološkog pejzaža. Medju srpskim elitama, arhitektura je bila uključena u kompleks pitanja ne samo o tome kako se zamišljala srpska nacija i formalno (nominalno i administrativno) nepostojeća Srbija u kontekstu Jugoslavije, već i kako se videla nacionalnu prošlost koja je trebalo da legitimiše nacionalnu budućnost. Tako je arhitektonska kultura kojom su rukovodile srpske elite, a posebno arhitektura metropolskog sedišta i prestonice, bila užlebljena u složeni ideološki mehanizam: istovremenog kretanja ka vidljivom vizuelnom i materijalnom uobličavanju ideje o imperijalnoj naciji i jezgru nove složene zajednice. To je značilo da je arhitektura učestvovala u konstruisanju lika metropolskog sedišta, obrazovanju narativa o Srbima kao „državotvornom narodu” čiju misiju u budućnosti legitimiše slavna prošlost; da je predstavljala sastavni deo produkcije teritorijalnih i kulturnih različitosti (kao ključnog obeležja imperijalnog diskursa), te vizuelizacije niza imperijalnih periferija kao svojevrsnih unutrašnjih kolonija. Na taj način, arhitektura je stajala u srži oblikovanja srpskog nacionalnog identiteta kao istovremeno drevnog i civilizacijski utemeljenog u iskustvu imperije, identiteta modernog i emancipatorskog koji je u velikoj meri problematizovao oficijelnu ideološku kovanicu Jugoslovena kao "troimenog naroda" i jedinstvo Srba, Hrvata i Slovenaca u njihovoj prvoj zajedničkoj državi. PB - Beograd : Orion art PB - Beograd : Fakultet muzičke umetnosti, Katedra za muzikologiju T2 - Istorija umetnosti u Srbiji XX vek. Tom 3, Moderna i modernizmi : 1878-1941 T1 - Sanjana prošlost, zamišljena budućnost: Arhitektura i nacionalni identitet u Srbiji 1918-1941 SP - 143 EP - 156 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_1035 ER -
@inbook{ author = "Ignjatović, Aleksandar", year = "2014", abstract = "U periodu izmedju dva svetska rata arhitektonska kultura u Jugoslaviji predstavljala je sastavni deo složenog i razudjenog ideološkog pejzaža. Medju srpskim elitama, arhitektura je bila uključena u kompleks pitanja ne samo o tome kako se zamišljala srpska nacija i formalno (nominalno i administrativno) nepostojeća Srbija u kontekstu Jugoslavije, već i kako se videla nacionalnu prošlost koja je trebalo da legitimiše nacionalnu budućnost. Tako je arhitektonska kultura kojom su rukovodile srpske elite, a posebno arhitektura metropolskog sedišta i prestonice, bila užlebljena u složeni ideološki mehanizam: istovremenog kretanja ka vidljivom vizuelnom i materijalnom uobličavanju ideje o imperijalnoj naciji i jezgru nove složene zajednice. To je značilo da je arhitektura učestvovala u konstruisanju lika metropolskog sedišta, obrazovanju narativa o Srbima kao „državotvornom narodu” čiju misiju u budućnosti legitimiše slavna prošlost; da je predstavljala sastavni deo produkcije teritorijalnih i kulturnih različitosti (kao ključnog obeležja imperijalnog diskursa), te vizuelizacije niza imperijalnih periferija kao svojevrsnih unutrašnjih kolonija. Na taj način, arhitektura je stajala u srži oblikovanja srpskog nacionalnog identiteta kao istovremeno drevnog i civilizacijski utemeljenog u iskustvu imperije, identiteta modernog i emancipatorskog koji je u velikoj meri problematizovao oficijelnu ideološku kovanicu Jugoslovena kao "troimenog naroda" i jedinstvo Srba, Hrvata i Slovenaca u njihovoj prvoj zajedničkoj državi.", publisher = "Beograd : Orion art, Beograd : Fakultet muzičke umetnosti, Katedra za muzikologiju", journal = "Istorija umetnosti u Srbiji XX vek. Tom 3, Moderna i modernizmi : 1878-1941", booktitle = "Sanjana prošlost, zamišljena budućnost: Arhitektura i nacionalni identitet u Srbiji 1918-1941", pages = "143-156", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_1035" }
Ignjatović, A.. (2014). Sanjana prošlost, zamišljena budućnost: Arhitektura i nacionalni identitet u Srbiji 1918-1941. in Istorija umetnosti u Srbiji XX vek. Tom 3, Moderna i modernizmi : 1878-1941 Beograd : Orion art., 143-156. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_1035
Ignjatović A. Sanjana prošlost, zamišljena budućnost: Arhitektura i nacionalni identitet u Srbiji 1918-1941. in Istorija umetnosti u Srbiji XX vek. Tom 3, Moderna i modernizmi : 1878-1941. 2014;:143-156. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_1035 .
Ignjatović, Aleksandar, "Sanjana prošlost, zamišljena budućnost: Arhitektura i nacionalni identitet u Srbiji 1918-1941" in Istorija umetnosti u Srbiji XX vek. Tom 3, Moderna i modernizmi : 1878-1941 (2014):143-156, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_1035 .