Приказ основних података о документу
Periferna imperija, unutrašnja kolonizacija: jedan istorijski primer
dc.creator | Ignjatović, Aleksandar | |
dc.date.accessioned | 2020-06-28T20:23:23Z | |
dc.date.available | 2020-06-28T20:23:23Z | |
dc.date.issued | 2008 | |
dc.identifier.issn | 1840-2828 | |
dc.identifier.uri | https://raf.arh.bg.ac.rs/handle/123456789/1044 | |
dc.description.abstract | Istraživanje arhitektonske reprezentacije Kraljevine Jugoslavije na svetskim izložbama u Parizu između dva svetska rata tavori na marginama istoriografije. Jugoslovenski izložbeni paviljoni uglavnom su uzimani u razmatranje kada je trebalo potvrditi utvrđene kategorizacije i stilsko-formalnu tipologiju međuratne arhitekture. Budući da je arhitektura jugoslovenskih državnih paviljona ― arhitekte Stjepana Hribara na Exposition Internationale des Arts Décoratifs et Industriels Modernes 1925. godine i arhitekte Josipa Sajsla na Exposition Internationale des Arts et des Techniques dans la Vie Moderne 1937. godine ― po pravilu izmicala čvrstim formalno-stilskim kategorizacijama, i kako je njihov hibridni arhitektonski identitet pretio poput hijatusa u gustom tkanju srpske istoriografije koncentrisane na problem „arhitektonskog modernizma” ili „nacionalnog stila”, marginalna pozicija ovih efemernih građevina sasvim je razumljiva. Međutim, arhitektonsko prikazivanje Jugoslavije na svetskim izložbama u Parizu svedoči ne samo o karakteru zanimljive, ali zanemarene arhitekture nacionalnih izložbenih paviljona i njihovih slikovitih appendix-a ― „Bosanskog kioska” 1925. i „Bosanske kuće” 1937. godine, već o prepoznatljivom ideološkom poduhvatu i jasnom sistemu vrednosti. Naime, oblik prisustva Kraljevine Jugoslavije na ovim smotrama otkriva da je u korenu njenog političkog i ekonomskog ustrojstva, kao i dominantnog modela kulture ležao imperijalistički zahvat, preuzet iz francuskog imperijalističkog iskustva. On je podrazumevao ne samo političke i ekonomske mehanizme upravljanja, već čitav niz kulturnih vrednosti i oštru distinkciju razdvojenih kulturnih entiteta: matice i periferije. Istovremeno, taj preuzeti koncept potvrđivao je poslovičnu i permanentnu vezanost jugoslovenskih, pre svega srpskih intelektualnih elita za francuski kulturni i politički prostor. Arhitektura paviljona kojima se Jugoslavija predstavljala na ovim pariskim izložbama, izbor prikazanih eksponata i, naročito, odnos između centralnih paviljona i malih „satelitskih” građevina bosanske atribucije, jesu važna svedočanstva tog imperijalističkog zahvata. | sr |
dc.language.iso | sr | sr |
dc.publisher | Sarajevo : Gradska galerija Collegium artisticum | sr |
dc.rights | openAccess | sr |
dc.source | Vizura : časopis za savremene vizualne umjetnosti, likovnu krituku i teoriju | sr |
dc.subject | National identity | sr |
dc.subject | Yugoslavia | sr |
dc.subject | Nationalism | sr |
dc.subject | Exposition Internationale des Arts Décoratifs et Industriels Modernes 1925 | sr |
dc.subject | Exposition Internationale des Arts et des Techniques dans la Vie Moderne 1937 | sr |
dc.subject | Modernism | sr |
dc.subject | Imperialism | sr |
dc.subject | National identity | sr |
dc.title | Periferna imperija, unutrašnja kolonizacija: jedan istorijski primer | sr |
dc.type | article | sr |
dc.rights.license | ARR | sr |
dcterms.abstract | Игњатовић, Aлександар; Периферна империја, унутрашња колонизација: један историјски пример; Периферна империја, унутрашња колонизација: један историјски пример; | |
dc.citation.issue | 1-2 | |
dc.citation.spage | 149 | |
dc.citation.epage | 163 | |
dc.identifier.fulltext | https://raf.arh.bg.ac.rs/bitstream/id/3025/bitstream_3025.pdf | |
dc.identifier.rcub | https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_1044 | |
dc.type.version | publishedVersion | sr |