Show simple item record

dc.creatorIgnjatović, Aleksandar
dc.date.accessioned2020-06-28T20:23:23Z
dc.date.available2020-06-28T20:23:23Z
dc.date.issued2008
dc.identifier.issn1840-2828
dc.identifier.urihttps://raf.arh.bg.ac.rs/handle/123456789/1044
dc.description.abstractIstraživanje arhitektonske reprezentacije Kraljevine Jugoslavije na svetskim izložbama u Parizu između dva svetska rata tavori na marginama istoriografije. Jugoslovenski izložbeni paviljoni uglavnom su uzimani u razmatranje kada je trebalo potvrditi utvrđene kategorizacije i stilsko-formalnu tipologiju međuratne arhitekture. Budući da je arhitektura jugoslovenskih državnih paviljona ― arhitekte Stjepana Hribara na Exposition Internationale des Arts Décoratifs et Industriels Modernes 1925. godine i arhitekte Josipa Sajsla na Exposition Internationale des Arts et des Techniques dans la Vie Moderne 1937. godine ― po pravilu izmicala čvrstim formalno-stilskim kategorizacijama, i kako je njihov hibridni arhitektonski identitet pretio poput hijatusa u gustom tkanju srpske istoriografije koncentrisane na problem „arhitektonskog modernizma” ili „nacionalnog stila”, marginalna pozicija ovih efemernih građevina sasvim je razumljiva. Međutim, arhitektonsko prikazivanje Jugoslavije na svetskim izložbama u Parizu svedoči ne samo o karakteru zanimljive, ali zanemarene arhitekture nacionalnih izložbenih paviljona i njihovih slikovitih appendix-a ― „Bosanskog kioska” 1925. i „Bosanske kuće” 1937. godine, već o prepoznatljivom ideološkom poduhvatu i jasnom sistemu vrednosti. Naime, oblik prisustva Kraljevine Jugoslavije na ovim smotrama otkriva da je u korenu njenog političkog i ekonomskog ustrojstva, kao i dominantnog modela kulture ležao imperijalistički zahvat, preuzet iz francuskog imperijalističkog iskustva. On je podrazumevao ne samo političke i ekonomske mehanizme upravljanja, već čitav niz kulturnih vrednosti i oštru distinkciju razdvojenih kulturnih entiteta: matice i periferije. Istovremeno, taj preuzeti koncept potvrđivao je poslovičnu i permanentnu vezanost jugoslovenskih, pre svega srpskih intelektualnih elita za francuski kulturni i politički prostor. Arhitektura paviljona kojima se Jugoslavija predstavljala na ovim pariskim izložbama, izbor prikazanih eksponata i, naročito, odnos između centralnih paviljona i malih „satelitskih” građevina bosanske atribucije, jesu važna svedočanstva tog imperijalističkog zahvata.sr
dc.language.isosrsr
dc.publisherSarajevo : Gradska galerija Collegium artisticumsr
dc.rightsopenAccesssr
dc.sourceVizura : časopis za savremene vizualne umjetnosti, likovnu krituku i teorijusr
dc.subjectNational identitysr
dc.subjectYugoslaviasr
dc.subjectNationalismsr
dc.subjectExposition Internationale des Arts Décoratifs et Industriels Modernes 1925sr
dc.subjectExposition Internationale des Arts et des Techniques dans la Vie Moderne 1937sr
dc.subjectModernismsr
dc.subjectImperialismsr
dc.subjectNational identitysr
dc.titlePeriferna imperija, unutrašnja kolonizacija: jedan istorijski primersr
dc.typearticlesr
dc.rights.licenseARRsr
dcterms.abstractИгњатовић, Aлександар; Периферна империја, унутрашња колонизација: један историјски пример; Периферна империја, унутрашња колонизација: један историјски пример;
dc.citation.issue1-2
dc.citation.spage149
dc.citation.epage163
dc.identifier.fulltexthttps://raf.arh.bg.ac.rs/bitstream/id/3025/bitstream_3025.pdf
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_1044
dc.type.versionpublishedVersionsr


Files in this item

Thumbnail

This item appears in the following Collection(s)

Show simple item record