Приказ основних података о документу

The possibilities of improving urban safety of open public spaces: transformation of the block 21 in New Belgrade

dc.creatorĐukić, Aleksandra
dc.creatorMarić, Jelena
dc.creatorRadić, Tamara
dc.date.accessioned2022-10-14T12:10:44Z
dc.date.available2022-10-14T12:10:44Z
dc.date.issued2018
dc.identifier.isbn978-86-80144-19-1
dc.identifier.urihttps://raf.arh.bg.ac.rs/handle/123456789/1246
dc.description.abstractRazvoj teorijske prakse u pogledu identiteta i diverziteta gradova (Lynch, Schulz), odnosno javnih prostora i njihovog uređenja, pokrenuo je novu sferu istraživanja načina na koji različite grupe korisnika doživljavaju ili upotrebljavaju urbani proctor (Kalen, 2007; Danilović, 2010). Bezbednost je jedan od ključnih faktora kvaliteta otvorenih gradskih prostora koji doprinosi njegovoj životnosti i intenzivnom korišćenju (Hillier, 2004). Pored atraktivnog izgleda za život i rad, vitalnosti i životnosti, neophodno je da ovi prostori budu oslobođeni od kriminala i straha, kako bi ih korisnici aktivno, nesmetano i rado koristili (Studija o bezbednosti javnih gradskih prostora u Beogradu: „Sigurniji javni prostor“). Bezbednost zajednice podrazumeva zaštitu ljudi i dobara od svake vrste pretnje i štete, a pozitivni rezultati prevencije kriminala predstavljaju važan aspekt kvaliteta urbanog života svakog gradskog tkiva koje téži održivosti (Danilović, 2010). Međunarodni centar za prevenciju kriminala (The International Centre for the Prevention of Crime) i Svetska zdravstvena organizacija (World Health Organization) bezbednost zajednice posmatraju kao javno dobro. Savremeni urbanistički koncepti, kao i naučnoistraživačka praksa u oblasti urbanizma i planiranja sve više ističu značaj urbane bezbednosti, odnosno sigurnosti korisnikâ. Tema bezbednosti javnih urbanih prostora aktuelna je na globalnom i lokalnom nivou, a lični osećaj bezbednosti nalazi se na samom vrhu liste zahteva kada je reč o proceni kvaliteta života građana i konkurentnosti među gradovima. Ovaj rad se bavi istraživanjem upravo različitih aspekata urbane bezbednosti na lokalnom nivou, kroz ispitivanje subjektivnog osećaja korisnika i njihove percepcije prostornih elemenata koji utiču na opštu sigurnost. Cilj rada jeste da obezbedi predlog smernica za transformaciju, unapređenje i revitalizaciju otvorenih javnih prostora radi unapređenja opšteg nivoa urbane bezbednosti i stvaranja prostora atraktivnih za život. Povećanje sigurnosti, mobilnosti i bezbednosti korisnika javnih prostora svakako je imperativ savremenog društva, prema konceptu za prevenciju kriminala (CPTED – Crime Prevention Through Environmental Design). Osećaj lične bezbednosti može se definisati kao postojanje sigurnosti i izvesnosti svakodnevnog života (Danilović, 2010, Kyttä, M., Kuoppa, J., Hirvonen, J., Ahmadi, E. & Tzoulas, T. 2013). Jačanje lokalnog identiteta građana (Jane Jacobs) jedan je od instrumenata za prevenciju nasilja i vandalizma, naročito na nebezbednim mestima u gradu. Sa druge strane, u konceptu teritorijalnosti Oskara Njumena [Oscar Newman] potcrtan je značaj teritorijalnosti i činjenice da ljudi brane teritoriju za koju smatraju da im pripada. U ovom radu pre svega posmatramo urbanu bezbednost na lokalnom nivou, sa aspekta subjektivnog osećaja korisnika prostora, kroz preispitivanje metodâ urbanog dizajna u procesu unapređenja sigurnosti javnih prostora. Za potrebe ovog istraživanja odabrana je lokacija megablokovskih struktura na teritoriji opštine Novi Beograd. Problem koji je prvobitno inicirao istraživanje jesu upravo statistički podaci o stepenu bezbednosti na nivou Beograda. Beograd se ubraja u srednje bezbedne gradove. U periodu 2000–2005. zabeleženo je 2.135 slučajeva samo razbojništva nad ženama (Ministarstvo unutrašnjih poslova). Oko petina svih slučajeva razbojništva odigrala se na opštini Novi Beograd (424 slučaja) (MUP RS, Sekretarijat Beograd). Metodologija istraživanja korišćena u ovom radu participativnog je karaktera, a analiza je rađena na osnovu primene metoda ankete i intervjua, kao i metoda stručne opservacije i analize trenutnog stanja lokacije. Za studiju slučaja odabran je prostorni segment jednog od prvih blokova – Bloka 21, s obzirom na jedinstvene tipološke, fizičke i funkcionalne karakteristike ove lokacije. Blok 21 smešten je na „ulazu“ u Novi Beograd, poluotvorenog je tipa i mešovite funkcije, pretežno stambene namene, sa dve obrazovne institucije: OŠ „Jovan Dučić“ i X gimnazije „Mihajlo Pupin“, ali i sa poslovnim i ugostiteljskim objektima. Postupak je korišćen u svrhe identifikacije različitih karakteristika prostora, kao i ponašanja korisnikâ. Ovom metodom uočeni su obrasci ponašanja korisnika, njihovog kretanja i zadržavanja, identifikovane su karakteristične tačke za odmor i stajanje, a ujedno i način korišćenja otvorenih javnih prostora i osnovni elementi koji mogu uticati na smanjenu sigurnost posmatranog područja. Anketa je rađena po uzoru na anketu sprovedenu u sklopu gorepomenute studije o bezbednosti javnih gradskih prostora u Beogradu. Sprovedena je u periodu 15. 1. – 15. 2. 2017. godine, na teritoriji Bloka 21, sa ukupno 300 ispitanika, što čini više od 3% ukupnog stanovništva bloka. Prvi deo ankete sastoji se od 7 pitanja, sa ciljem utvrđivanja stepena osećaja lične bezbednosti, na osnovu sopstvenih zapažanja i iskustva. Drugi deo ankete sadrži podatke o prostornim elementima na području Bloka 21 koji imaju direktne i indirektne veze sa bezbednosnim karakteristikama otvorenih prostora. Strukturu ispitanika čini 187 žena i 113 muškaraca, prosečnih godina 26–40. Najveći procenat ispitanika čini stanovništvo samog bloka (70% – 225 ispitanika), koje koristi otvorene prostore bloka tokom celog dana. Rezultati prvog dela ankete pokazuju da čak 70% (210 ispitanika) smatra kako je njihova lična bezbednost ugrožena na bilo koji način. Ispitanici navode verbalno nasilje, napade, odnosno vandalizam, i druge oblike kriminalnog ponašanja kao glavne izvore osećaja smanjene bezbednosti, dok čak 45% (135 ispitanika) tvrdi da su lično doživeli neku vrstu neprijatnosti na ovom području. Većina ispitanika navodi lokacije kao što su neograđena školska dvorišta i dečja igrališta, parking-prostori, neuređeni otvoreni prostori sa neadekvatnim popločanjem, neosvetljeni prostori između zgrada i ulazi u zgrade, označeni kao najmanje bezbedni prostori koje veliki broj ispitanika (48% – 144 subjekata) izbegava u popodnevnim i večernjim časovima. Rezultati drugog dela ankete prikazuju odnos ispitanika prema elementima uređenja otvorenih prostora unutar bloka. Naime, čak 72% (216 ispitanika) zadovoljno je količinom zelenila, međutim, više od 85% (255 anketiranih) smatra da su zelene površine i elementi otvorenih prostora unutar bloka neadekvatno uređeni i osvetljeni. Veliki broj stavnovnika navodi kao problem bezbednosti nedovoljan broj parking-mesta (62% – 186 učesnika), kao i manjak različitih aktivnosti i sadržaja unutar samog bloka (41% – 123 ispitanika). Prikazani rezultati prvog dela ankete nesumnjivo svedoče o postojanju problema bezbednosti na nivou posmatranog područja, koje je u korelaciji sa zvaničnim podacima o stepenu kriminala, tj. nasilnog ponašanja na teritoriji opštine Novi Beograd, dok podaci dobijeni iz drugog dela istraživanja služe kao osnova za predlog mogućeg rešenja, odnosno unapređenja i revitalizacije otvorenih javnih prostora sa aspekta urbanog dizajna. Na osnovu metoda istraživanja, kao i rezultatâ ankete, predložene smernice za prevenciju kriminala i unapređenje urbane bezbednosti zahtevaju integralni pristup, formiranje bezbednih javnih prostora, veću atraktivnost i uređenje otvorenih prostora i zelenih površina, unapređenje kvaliteta i pristupačnosti, tj. čitljivosti prostora, radi unapređenja opšteg nivoa urbane bezbednosti i formiranja prostora atraktivnih za život.sr
dc.description.abstractThe development of research practice regarding the identity and diversity of cities (Lynch, Schulz), as well as urban design of open public spaces has initiated a new sphere of research regarding the topic of urban safety (Kalen, 2007, Danilović, 2010). Safety is a key factor in the quality of city’s outdoors that contributes to its vitality and intensive use (Hillier, 2004). In addition to the urban design and attractiveness of open spaces, it is essential for these areas to be free from crime and fear, in order to ensure active, free and joyful life for its citizens (Study on the safety of urban public space in Belgrade: “Safer public space”). Safety of a community includes the protection of people and goods from any kind of threats and damage, while positive results of crime prevention represent an important aspect of the quality of urban life and sustainable development of city or local community (Danilović, 2010). The International Centre for the Prevention of Crime and World Health Organization regard safety as a public good. The personal sense of safety and well-being is at the top of the priority list when it comes to evaluation of the quality of life and competitiveness among cities. This paper analyses the different aspects of urban safety at the local level, through testing subjective feeling of users and their perception of spatial elements, which affect the general security. The objective of this paper is to provide proposal for the transformation, improvement and revitalization of open public spaces in order to improve the general level of urban safety and to form attractive areas for living. Increasing the security, mobility and safety of public space is certainly an imperative of a modern society, according to the concept of crime prevention (CPTED – Crime Prevention Through Environmental Design). A sense of personal safety can be defined as the existence of security in everyday life. (Danilović, 2010, Kyttä, M., Kuoppa, J., Hirvonen, J., Ahmadi, E. & Tzoulas, T. 2013). Strengthening the local identity of citizens (Jane Jacobs) is one of the key instruments for the prevention of violence and vandalism, especially at unsafe places in the city. On the other hand, Oscar Newman emphasizes the importance of territoriality due to the fact that people defend the territory they think they are entitled to. In this paper security has been primarily observed from the aspect of selected users/stakeholders. The location of mega-block structure in the municipality of New Belgrade was selected as a case study. The problem that had originally initiated this research was statistical information about low safety level in the municipality of New Belgrade. Belgrade is among the medium safe cities. During the period from 2000 to 2005, 2,135 cases of offences against women were recorded (Ministry of the Interior). Around one-fifth of all cases took place in the municipality of New Belgrade (424 cases) (Ministry of the Interior of the Republic of Serbia, The Secretariat in Belgrade, Nataša Danilović Hristić). For the purposes of this paper, the analysis was conducted based on the participative methods of the survey (questionnaire and interview), as well as the method of expert observation and field analysis of one of the first built blocks – Block 21, located at the “entrance” to New Belgrade. It is a semi-open type of a block. It is mainly residential, with public services (educational institutions: Elementary school “Jovan Dučić” and “X high school Mihajlo Pupin”), and several business and commercial facilities. With aforementioned methods, the patterns of user behaviour, their movement and retention, characteristic points for a break and standing were identified, as well as the way of use of open public space and the essential elements that can influence the overall security of the monitored area. The survey was conducted during the period from 15 January to 15 February 2017, within the territory of the Block 21, with a total of 300 respondents, which makes more than 3% of the total population of this Block. The first part of the survey consists of 7 questions in order to determine the degree of personal safety, based on users’ observations and experiences. The second part of the survey contains data about spatial elements in the area of Block 21, having direct or indirect links with the safety characteristics of open public space. The structure of the respondents is: 187 women and 113 men, average age 26-40 years. The largest percentage of respondents is the population of the Block 21 (70% − 225 respondents), which uses blocks’ open spaces during a whole day. The results of the first part of the survey indicate that 70% of them (210 respondents) consider their personal safety compromised in a certain way. Respondents list verbal violence, attacks, vandalism and other forms of criminal behaviour as the main source of reduced sense of safety, whereas 45% (135 respondents) claims that they have personally experienced some kind of discomfort in this area. Most respondents have listed unfenced schoolyards and playgrounds, parking places, unregulated open spaces with inadequate tiling, unexposed areas between the buildings and building entrances as the least safe places and a large number of respondents (48% – 144 respondents) avoids them during the afternoon and evening. The results of the second part of the survey display a relationship of the respondents to the elements of arrangement of the open spaces within the Block. Specifically, even 72% of them (216 respondents) are satisfied with the amount of greenery, however more than 85% of them (255 participants) consider that green areas and elements of open space within the Block are inadequately equipped and illuminated. A large number of respondents refer to insufficient number of parking spaces as a problem of safety (62% − 186 subjects), and the lack of various activities and the content within the block (41% − 123 respondents). The presented results of the first part of the survey undoubtedly show the low level of personal safety of the users in the selected area, which is correlated with official data about the level of crime, i.e. violent behaviour in the municipality of New Belgrade. Data collected from the second part of the survey serve as a foundation for proposal of a possible solutions regarding the improvement of this space from the aspect of urban design. Based on obtained results from the survey, and guidelines in crime prevention,improvement of urban security requires an integrated approach, the formation of safe public spaces, higher attractiveness and regulation of open spaces and green areas, quality improvements regarding accessibilityand comfort of the space and better maintenance.sr
dc.language.isosrsr
dc.publisherBeograd : Univerzitet, Fakultet bezbednostisr
dc.rightsopenAccesssr
dc.sourcePrva naučna konferencija "Urbana bezbednost i urbani razvoj" = First Scientific Conference "Urban Security and Urban Development" (21.06. 2017 ; Beograd)sr
dc.subjectUrbana bezbednostsr
dc.subjectProstorni elementisr
dc.subjectOtvoreni javni prostorisr
dc.subjectNovi Beogradsr
dc.subjectBlok 21sr
dc.subjectUrban securitysr
dc.subjectOpen public spacessr
dc.subjectNew Belgradesr
dc.subjectBlock 21sr
dc.titleMogućnosti unapređenja urbane bezbednosti otvorenih prostora kroz transformaciju novobeogradskih blokovasr
dc.titleThe possibilities of improving urban safety of open public spaces: transformation of the block 21 in New Belgradesr
dc.typearticlesr
dc.rights.licenseARRsr
dcterms.abstractЂукић, Aлександра; Марић, Јелена; Радић, Тамара; Могућности унапређења урбане безбедности отворених простора кроз трансформацију новобеоградских блокова; Могућности унапређења урбане безбедности отворених простора кроз трансформацију новобеоградских блокова;
dc.citation.spage109
dc.citation.epage124
dc.identifier.doi10.18485/fb_ubur.2018.1.ch7
dc.identifier.fulltexthttp://raf.arh.bg.ac.rs/bitstream/id/4296/DjukicMaricRadicUrbbezb.pdf
dc.type.versionpublishedVersionsr


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу