Visitors' centers at archeological sites in Serbia as an input for sustainable development of the country

Abstract

Tourism is over world in intensive development and provides considerable income in many countries. International organization for protection cultural heritage recommends that historical monuments and localities of cultural heritage have to be utilized as tourist destinations also. The presentation of cultural heritage should be realized very carefully, so as to avoid endangering their historical and artistic values. Building various types of 'Visitors centers' at archeological sites is one of the most effective ways to present valuable heritage. In Serbia there are several archeological sites which are very interesting for cultural tourism, particularly Viminacijum, Sirmijum and Gamzigrad. The analysis of existing state at these localities has shown that a significant progress is made. There are plans for further development. However, the already built visitors centers, as well as those which are planned for future, are not based sufficiently on the principles accepted and recommended by world experts and international organizations. Therefore a lot has to be done to include our archeological sites and other valuable localities and monuments in an effective tourist offer. This will create conditions that the archeological sites and cultural heritage in Serbia represent a real input to provide an effective sustainable development of the whole country.

Turizam je u celom svetu u intenzivnom razvoju i u mnogim zemljama predstavlja značajan izvor prihoda. Međunarodne organizacije za zaštitu kulturnog nasleđa preporučuju da se istorijski spomenici, lokaliteti kulturnog nasleđa koriste i kao turističke destinacije. Prezentacija ovih spomenika kulture treba da bude veoma pažljiva, kako se ne bi ugrozila njihova istorijska i umetnička vrednost. Izgradnja 'Vizitorskih centara' na arheološkim lokalitetima je jedan od najefektinijih načina za prezentaciju ovog vrednog nasleđa. U Srbiji ima nekoliko arheoloških nalazišta koji su vrlo interesantni za razvoj kulturnog turizma, posebno Viminacijum, Sirmijum i Gamzigrad. Analiza stanja na ovim lokalitetima pokazuje da je na ovim lokalitetima ostvaren značajan napredak. Postoje i planovi za dalji razvoj. Međutim, već izgrađeni centri i oni čija se gradnja planira, nisu u dovoljnoj meri zasnovani na principima i preporukama usvojenim i preporučenim od strane svetskih eksperata i međunarodnih organizacija. Stoga još dosta treba da se uradi kako bi se naši arheološki lokaliteti i spomenici kulture efektivno uključili u našu turističku ponudu. Ovo će stvoriti potrebne preduslove da arheološki lokaliteti i drugi spomenici našeg kulturno nasleđa postanu stvarni input za održivi razvoj cele zemlje.