RAF - Repository of the Faculty of Architecture
University of Belgrade, Faculty of Architecture
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   RAF
  • Arhitektonski fakultet
  • Publikacije istraživača / Researchers' publications
  • View Item
  •   RAF
  • Arhitektonski fakultet
  • Publikacije istraživača / Researchers' publications
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Misliti grad

Authorized Users Only
2011
Contributors
Bojanić, Petar
Djokić, Vladan
Book (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
Procenjuje se da će 2050. godine, 70 % stanovništva zemlje živeti u gradovima. Činjenice da 100 najvećih (globalnih) gradova danas učestvuju u 30 % celokupne svetske ekonomije, da će ukupan broj stanovništva – pre svega u Kini i Indiji – biti znatno povećan, ukazuju da život i rad u gradovima i njihovim periferijama, ponovo treba promišljati, razumevati na nove načine i tumačiti. Osim toga, od svih nas se očekuje da mislimo prinudu obitavanja u gradu, kao i da svako za sebe ali i svi zajedno, tematizujemo otpor prema gradu. Naravno, u osnovi ovog poslednjeg zadatka, nalazi se ideja da svaki otpor prema gradu uvek pretpostavlja i otpor prema zajednici i drugima. Ova suprotstavljenost nikada ne sme da bude ishitrena i bez oklevanja. Grad je gradilište ili grad podrazumeva proces pravljenja grada. Grad je zajednički rad jedne ili više grupa na određenoj teritoriji. Pošto se u poreklu jedne od reči (ital. villa) koja obeležava „grad“ krije i vila ili kuća za dokolicu, za uživanje, pošto j...e dom jedinica grada – misliti grad ili praviti grad danas, iako podrazumeva kontekstualizaciju mare magnum elemenata – uvek znači i zaštitu života s drugima, kao i zaštitu života bliskih i drugih. Izgleda da je danas sasvim nemoguća Blochova podela na kapitalističke i pred-kapitalističke gradove (Napulj je bio njegov slavni primer), odnosno, čini se da je danas nemoguće misliti gradove u ekološkom skladu s prirodom, sa okolinom, a da se istovremeno ne misli globalna sudbina planete. Nema više okoline (okruženja) koja nije grad. Isto tako, misliti grad danas znači misliti beskonačni broj elemenata (uloga arhitekte je tim presudnija i, recimo to slobodno, najteža), ali i misliti vezu grada s drugim gradovima. „Praviti“ grad danas i raditi u gradu, označava početak velikog posla na konstrukciji svetskog grada.

Keywords:
grad / arhitektura / urbanizam
Source:
2011
Publisher:
  • Beograd : Univerzitet u Beogradu - Arhitektonski fakultet

ISBN: 978-86-7924-053-8

[ Google Scholar ]
Handle
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_979
URI
https://raf.arh.bg.ac.rs/handle/123456789/979
Collections
  • Publikacije istraživača / Researchers' publications
Institution/Community
Arhitektonski fakultet
TY  - BOOK
PY  - 2011
UR  - https://raf.arh.bg.ac.rs/handle/123456789/979
AB  - Procenjuje se da će 2050. godine, 70 % stanovništva zemlje živeti u gradovima. Činjenice da 100 najvećih (globalnih) gradova danas učestvuju u 30 % celokupne svetske ekonomije, da će ukupan broj stanovništva – pre svega u Kini i Indiji – biti znatno povećan, ukazuju da život i rad u gradovima i njihovim periferijama, ponovo treba promišljati, razumevati na nove načine i tumačiti. Osim toga, od svih nas se očekuje da mislimo prinudu obitavanja u gradu, kao i da svako za sebe ali i svi zajedno, tematizujemo otpor prema gradu. Naravno, u osnovi ovog poslednjeg zadatka, nalazi se ideja da svaki otpor prema gradu uvek pretpostavlja i otpor prema zajednici i drugima. Ova suprotstavljenost nikada ne sme da bude ishitrena i bez oklevanja.
Grad je gradilište ili grad podrazumeva proces pravljenja grada. Grad je zajednički rad jedne ili više grupa na određenoj teritoriji. Pošto se u poreklu jedne od reči (ital. villa) koja obeležava „grad“ krije i vila ili kuća za dokolicu, za uživanje, pošto je dom jedinica grada – misliti grad ili praviti grad danas, iako podrazumeva kontekstualizaciju mare magnum elemenata – uvek znači i zaštitu života s drugima, kao i zaštitu života bliskih i drugih. Izgleda da je danas sasvim nemoguća Blochova podela na kapitalističke i pred-kapitalističke gradove (Napulj je bio njegov slavni primer), odnosno, čini se da je danas nemoguće misliti gradove u ekološkom skladu s prirodom, sa okolinom, a da se istovremeno ne misli globalna sudbina planete. Nema više okoline (okruženja) koja nije grad. Isto tako, misliti grad danas znači misliti beskonačni broj elemenata (uloga arhitekte je tim presudnija i, recimo to slobodno, najteža), ali i misliti vezu grada s drugim gradovima. „Praviti“ grad danas i raditi u gradu, označava početak velikog posla na konstrukciji svetskog grada.
PB  - Beograd : Univerzitet u Beogradu - Arhitektonski fakultet
T1  - Misliti grad
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_979
ER  - 
@book{
year = "2011",
abstract = "Procenjuje se da će 2050. godine, 70 % stanovništva zemlje živeti u gradovima. Činjenice da 100 najvećih (globalnih) gradova danas učestvuju u 30 % celokupne svetske ekonomije, da će ukupan broj stanovništva – pre svega u Kini i Indiji – biti znatno povećan, ukazuju da život i rad u gradovima i njihovim periferijama, ponovo treba promišljati, razumevati na nove načine i tumačiti. Osim toga, od svih nas se očekuje da mislimo prinudu obitavanja u gradu, kao i da svako za sebe ali i svi zajedno, tematizujemo otpor prema gradu. Naravno, u osnovi ovog poslednjeg zadatka, nalazi se ideja da svaki otpor prema gradu uvek pretpostavlja i otpor prema zajednici i drugima. Ova suprotstavljenost nikada ne sme da bude ishitrena i bez oklevanja.
Grad je gradilište ili grad podrazumeva proces pravljenja grada. Grad je zajednički rad jedne ili više grupa na određenoj teritoriji. Pošto se u poreklu jedne od reči (ital. villa) koja obeležava „grad“ krije i vila ili kuća za dokolicu, za uživanje, pošto je dom jedinica grada – misliti grad ili praviti grad danas, iako podrazumeva kontekstualizaciju mare magnum elemenata – uvek znači i zaštitu života s drugima, kao i zaštitu života bliskih i drugih. Izgleda da je danas sasvim nemoguća Blochova podela na kapitalističke i pred-kapitalističke gradove (Napulj je bio njegov slavni primer), odnosno, čini se da je danas nemoguće misliti gradove u ekološkom skladu s prirodom, sa okolinom, a da se istovremeno ne misli globalna sudbina planete. Nema više okoline (okruženja) koja nije grad. Isto tako, misliti grad danas znači misliti beskonačni broj elemenata (uloga arhitekte je tim presudnija i, recimo to slobodno, najteža), ali i misliti vezu grada s drugim gradovima. „Praviti“ grad danas i raditi u gradu, označava početak velikog posla na konstrukciji svetskog grada.",
publisher = "Beograd : Univerzitet u Beogradu - Arhitektonski fakultet",
title = "Misliti grad",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_979"
}
(2011). Misliti grad. 
Beograd : Univerzitet u Beogradu - Arhitektonski fakultet..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_979
Misliti grad. 2011;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_979 .
"Misliti grad" (2011),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_979 .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About RAF | Send Feedback

OpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceCommunitiesAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About RAF | Send Feedback

OpenAIRERCUB