Arhitektura Novog dvora i Muzej kneza Pavla
Само за регистроване кориснике
2009
Поглавље у монографији (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Otvoren 1935. godine, Muzej kneza Pavla u Beogradu, prestonici Kraljevine Jugoslavije, bio je reprezentativan nacionalni muzej u kome su bila izložena vrhunska ostvarenja jugoslovenske i evropske umetnosti i materijalne kulture nastale na domaćem tlu. Na taj način bilo je potrebno iskazati ono što je u diskursima međunarodne politike pokušao da ostvari knez-namesnik Pavle Karađorđević (1934-1941) — valjalo je, naime, ukazati na evropski karakter jugoslovenske države, kao i na želju da jugoslovenska nacija bude pridružena porodici civilizovanih evropskih naroda. Štaviše, bilo je nužno iskazati ideju da Jugoslavija, na baštini svojih prebogatih kulturnih korena i evropski značajnih savremenih dometa u kulturi i umetnosti, zauzima vodeću ulogu u konstelaciji sistema moći na Balkanskom poluostrvu i u Jugoistočnoj Evropi. Pored toga, kroz niz složenih kulturoloških mehanizama, Muzej kneza Pavla funkcionisao je i kao svojevrstan model personalne i kolektivne identifikacije, i kao takav bio j...e verovatno najznačajnija institucija kulture u Kraljevini Jugoslaviji. Konačno, Muzej je predstavljao idealno sredstvo da se, kroz ideološki narativ same postavke muzeja, kao i kroz njegovu arhitekturu i — što je naročito značajno — kroz njihovo uzajamno i simultano funkcionisanje, konstruiše poželjna istorija jugoslovenske države i nacije, koja bi potvrdila dominantne ideološke postavke jugoslovenstva iz doba Namesništva i, s druge strane, postavila državu i naciju u centar orbite civilizovanog sveta.
Кључне речи:
Museum of Prince Paul / National Museum Belgrade / Yugoslavia / Modern Art / Nationalism / YugoslavismИзвор:
Muzej kneza Pavla, 2009, 58-89Издавач:
- Beograd : Narodni muzej
Институција/група
Arhitektonski fakultetTY - CHAP AU - Ignjatović, Aleksandar PY - 2009 UR - https://raf.arh.bg.ac.rs/handle/123456789/1019 AB - Otvoren 1935. godine, Muzej kneza Pavla u Beogradu, prestonici Kraljevine Jugoslavije, bio je reprezentativan nacionalni muzej u kome su bila izložena vrhunska ostvarenja jugoslovenske i evropske umetnosti i materijalne kulture nastale na domaćem tlu. Na taj način bilo je potrebno iskazati ono što je u diskursima međunarodne politike pokušao da ostvari knez-namesnik Pavle Karađorđević (1934-1941) — valjalo je, naime, ukazati na evropski karakter jugoslovenske države, kao i na želju da jugoslovenska nacija bude pridružena porodici civilizovanih evropskih naroda. Štaviše, bilo je nužno iskazati ideju da Jugoslavija, na baštini svojih prebogatih kulturnih korena i evropski značajnih savremenih dometa u kulturi i umetnosti, zauzima vodeću ulogu u konstelaciji sistema moći na Balkanskom poluostrvu i u Jugoistočnoj Evropi. Pored toga, kroz niz složenih kulturoloških mehanizama, Muzej kneza Pavla funkcionisao je i kao svojevrstan model personalne i kolektivne identifikacije, i kao takav bio je verovatno najznačajnija institucija kulture u Kraljevini Jugoslaviji. Konačno, Muzej je predstavljao idealno sredstvo da se, kroz ideološki narativ same postavke muzeja, kao i kroz njegovu arhitekturu i — što je naročito značajno — kroz njihovo uzajamno i simultano funkcionisanje, konstruiše poželjna istorija jugoslovenske države i nacije, koja bi potvrdila dominantne ideološke postavke jugoslovenstva iz doba Namesništva i, s druge strane, postavila državu i naciju u centar orbite civilizovanog sveta. PB - Beograd : Narodni muzej T2 - Muzej kneza Pavla T1 - Arhitektura Novog dvora i Muzej kneza Pavla SP - 58 EP - 89 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_1019 ER -
@inbook{ author = "Ignjatović, Aleksandar", year = "2009", abstract = "Otvoren 1935. godine, Muzej kneza Pavla u Beogradu, prestonici Kraljevine Jugoslavije, bio je reprezentativan nacionalni muzej u kome su bila izložena vrhunska ostvarenja jugoslovenske i evropske umetnosti i materijalne kulture nastale na domaćem tlu. Na taj način bilo je potrebno iskazati ono što je u diskursima međunarodne politike pokušao da ostvari knez-namesnik Pavle Karađorđević (1934-1941) — valjalo je, naime, ukazati na evropski karakter jugoslovenske države, kao i na želju da jugoslovenska nacija bude pridružena porodici civilizovanih evropskih naroda. Štaviše, bilo je nužno iskazati ideju da Jugoslavija, na baštini svojih prebogatih kulturnih korena i evropski značajnih savremenih dometa u kulturi i umetnosti, zauzima vodeću ulogu u konstelaciji sistema moći na Balkanskom poluostrvu i u Jugoistočnoj Evropi. Pored toga, kroz niz složenih kulturoloških mehanizama, Muzej kneza Pavla funkcionisao je i kao svojevrstan model personalne i kolektivne identifikacije, i kao takav bio je verovatno najznačajnija institucija kulture u Kraljevini Jugoslaviji. Konačno, Muzej je predstavljao idealno sredstvo da se, kroz ideološki narativ same postavke muzeja, kao i kroz njegovu arhitekturu i — što je naročito značajno — kroz njihovo uzajamno i simultano funkcionisanje, konstruiše poželjna istorija jugoslovenske države i nacije, koja bi potvrdila dominantne ideološke postavke jugoslovenstva iz doba Namesništva i, s druge strane, postavila državu i naciju u centar orbite civilizovanog sveta.", publisher = "Beograd : Narodni muzej", journal = "Muzej kneza Pavla", booktitle = "Arhitektura Novog dvora i Muzej kneza Pavla", pages = "58-89", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_1019" }
Ignjatović, A.. (2009). Arhitektura Novog dvora i Muzej kneza Pavla. in Muzej kneza Pavla Beograd : Narodni muzej., 58-89. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_1019
Ignjatović A. Arhitektura Novog dvora i Muzej kneza Pavla. in Muzej kneza Pavla. 2009;:58-89. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_1019 .
Ignjatović, Aleksandar, "Arhitektura Novog dvora i Muzej kneza Pavla" in Muzej kneza Pavla (2009):58-89, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_1019 .