Periferna imperija, unutrašnja kolonizacija: jedan istorijski primer
Apstrakt
Istraživanje arhitektonske reprezentacije Kraljevine Jugoslavije na svetskim izložbama u Parizu između dva svetska rata tavori na marginama istoriografije. Jugoslovenski izložbeni paviljoni uglavnom su uzimani u razmatranje kada je trebalo potvrditi utvrđene kategorizacije i stilsko-formalnu tipologiju međuratne arhitekture. Budući da je arhitektura jugoslovenskih državnih paviljona ― arhitekte Stjepana Hribara na Exposition Internationale des Arts Décoratifs et Industriels Modernes 1925. godine i arhitekte Josipa Sajsla na Exposition Internationale des Arts et des Techniques dans la Vie Moderne 1937. godine ― po pravilu izmicala čvrstim formalno-stilskim kategorizacijama, i kako je njihov hibridni arhitektonski identitet pretio poput hijatusa u gustom tkanju srpske istoriografije koncentrisane na problem „arhitektonskog modernizma” ili „nacionalnog stila”, marginalna pozicija ovih efemernih građevina sasvim je razumljiva. Međutim, arhitektonsko prikazivanje Jugoslavije na svetskim iz...ložbama u Parizu svedoči ne samo o karakteru zanimljive, ali zanemarene arhitekture nacionalnih izložbenih paviljona i njihovih slikovitih appendix-a ― „Bosanskog kioska” 1925. i „Bosanske kuće” 1937. godine, već o prepoznatljivom ideološkom poduhvatu i jasnom sistemu vrednosti. Naime, oblik prisustva Kraljevine Jugoslavije na ovim smotrama otkriva da je u korenu njenog političkog i ekonomskog ustrojstva, kao i dominantnog modela kulture ležao imperijalistički zahvat, preuzet iz francuskog imperijalističkog iskustva. On je podrazumevao ne samo političke i ekonomske mehanizme upravljanja, već čitav niz kulturnih vrednosti i oštru distinkciju razdvojenih kulturnih entiteta: matice i periferije. Istovremeno, taj preuzeti koncept potvrđivao je poslovičnu i permanentnu vezanost jugoslovenskih, pre svega srpskih intelektualnih elita za francuski kulturni i politički prostor. Arhitektura paviljona kojima se Jugoslavija predstavljala na ovim pariskim izložbama, izbor prikazanih eksponata i, naročito, odnos između centralnih paviljona i malih „satelitskih” građevina bosanske atribucije, jesu važna svedočanstva tog imperijalističkog zahvata.
Ključne reči:
National identity / Yugoslavia / Nationalism / Exposition Internationale des Arts Décoratifs et Industriels Modernes 1925 / Exposition Internationale des Arts et des Techniques dans la Vie Moderne 1937 / Modernism / Imperialism / National identityIzvor:
Vizura : časopis za savremene vizualne umjetnosti, likovnu krituku i teoriju, 2008, 1-2, 149-163Izdavač:
- Sarajevo : Gradska galerija Collegium artisticum
Institucija/grupa
Arhitektonski fakultetTY - JOUR AU - Ignjatović, Aleksandar PY - 2008 UR - https://raf.arh.bg.ac.rs/handle/123456789/1044 AB - Istraživanje arhitektonske reprezentacije Kraljevine Jugoslavije na svetskim izložbama u Parizu između dva svetska rata tavori na marginama istoriografije. Jugoslovenski izložbeni paviljoni uglavnom su uzimani u razmatranje kada je trebalo potvrditi utvrđene kategorizacije i stilsko-formalnu tipologiju međuratne arhitekture. Budući da je arhitektura jugoslovenskih državnih paviljona ― arhitekte Stjepana Hribara na Exposition Internationale des Arts Décoratifs et Industriels Modernes 1925. godine i arhitekte Josipa Sajsla na Exposition Internationale des Arts et des Techniques dans la Vie Moderne 1937. godine ― po pravilu izmicala čvrstim formalno-stilskim kategorizacijama, i kako je njihov hibridni arhitektonski identitet pretio poput hijatusa u gustom tkanju srpske istoriografije koncentrisane na problem „arhitektonskog modernizma” ili „nacionalnog stila”, marginalna pozicija ovih efemernih građevina sasvim je razumljiva. Međutim, arhitektonsko prikazivanje Jugoslavije na svetskim izložbama u Parizu svedoči ne samo o karakteru zanimljive, ali zanemarene arhitekture nacionalnih izložbenih paviljona i njihovih slikovitih appendix-a ― „Bosanskog kioska” 1925. i „Bosanske kuće” 1937. godine, već o prepoznatljivom ideološkom poduhvatu i jasnom sistemu vrednosti. Naime, oblik prisustva Kraljevine Jugoslavije na ovim smotrama otkriva da je u korenu njenog političkog i ekonomskog ustrojstva, kao i dominantnog modela kulture ležao imperijalistički zahvat, preuzet iz francuskog imperijalističkog iskustva. On je podrazumevao ne samo političke i ekonomske mehanizme upravljanja, već čitav niz kulturnih vrednosti i oštru distinkciju razdvojenih kulturnih entiteta: matice i periferije. Istovremeno, taj preuzeti koncept potvrđivao je poslovičnu i permanentnu vezanost jugoslovenskih, pre svega srpskih intelektualnih elita za francuski kulturni i politički prostor. Arhitektura paviljona kojima se Jugoslavija predstavljala na ovim pariskim izložbama, izbor prikazanih eksponata i, naročito, odnos između centralnih paviljona i malih „satelitskih” građevina bosanske atribucije, jesu važna svedočanstva tog imperijalističkog zahvata. PB - Sarajevo : Gradska galerija Collegium artisticum T2 - Vizura : časopis za savremene vizualne umjetnosti, likovnu krituku i teoriju T1 - Periferna imperija, unutrašnja kolonizacija: jedan istorijski primer IS - 1-2 SP - 149 EP - 163 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_1044 ER -
@article{ author = "Ignjatović, Aleksandar", year = "2008", abstract = "Istraživanje arhitektonske reprezentacije Kraljevine Jugoslavije na svetskim izložbama u Parizu između dva svetska rata tavori na marginama istoriografije. Jugoslovenski izložbeni paviljoni uglavnom su uzimani u razmatranje kada je trebalo potvrditi utvrđene kategorizacije i stilsko-formalnu tipologiju međuratne arhitekture. Budući da je arhitektura jugoslovenskih državnih paviljona ― arhitekte Stjepana Hribara na Exposition Internationale des Arts Décoratifs et Industriels Modernes 1925. godine i arhitekte Josipa Sajsla na Exposition Internationale des Arts et des Techniques dans la Vie Moderne 1937. godine ― po pravilu izmicala čvrstim formalno-stilskim kategorizacijama, i kako je njihov hibridni arhitektonski identitet pretio poput hijatusa u gustom tkanju srpske istoriografije koncentrisane na problem „arhitektonskog modernizma” ili „nacionalnog stila”, marginalna pozicija ovih efemernih građevina sasvim je razumljiva. Međutim, arhitektonsko prikazivanje Jugoslavije na svetskim izložbama u Parizu svedoči ne samo o karakteru zanimljive, ali zanemarene arhitekture nacionalnih izložbenih paviljona i njihovih slikovitih appendix-a ― „Bosanskog kioska” 1925. i „Bosanske kuće” 1937. godine, već o prepoznatljivom ideološkom poduhvatu i jasnom sistemu vrednosti. Naime, oblik prisustva Kraljevine Jugoslavije na ovim smotrama otkriva da je u korenu njenog političkog i ekonomskog ustrojstva, kao i dominantnog modela kulture ležao imperijalistički zahvat, preuzet iz francuskog imperijalističkog iskustva. On je podrazumevao ne samo političke i ekonomske mehanizme upravljanja, već čitav niz kulturnih vrednosti i oštru distinkciju razdvojenih kulturnih entiteta: matice i periferije. Istovremeno, taj preuzeti koncept potvrđivao je poslovičnu i permanentnu vezanost jugoslovenskih, pre svega srpskih intelektualnih elita za francuski kulturni i politički prostor. Arhitektura paviljona kojima se Jugoslavija predstavljala na ovim pariskim izložbama, izbor prikazanih eksponata i, naročito, odnos između centralnih paviljona i malih „satelitskih” građevina bosanske atribucije, jesu važna svedočanstva tog imperijalističkog zahvata.", publisher = "Sarajevo : Gradska galerija Collegium artisticum", journal = "Vizura : časopis za savremene vizualne umjetnosti, likovnu krituku i teoriju", title = "Periferna imperija, unutrašnja kolonizacija: jedan istorijski primer", number = "1-2", pages = "149-163", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_1044" }
Ignjatović, A.. (2008). Periferna imperija, unutrašnja kolonizacija: jedan istorijski primer. in Vizura : časopis za savremene vizualne umjetnosti, likovnu krituku i teoriju Sarajevo : Gradska galerija Collegium artisticum.(1-2), 149-163. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_1044
Ignjatović A. Periferna imperija, unutrašnja kolonizacija: jedan istorijski primer. in Vizura : časopis za savremene vizualne umjetnosti, likovnu krituku i teoriju. 2008;(1-2):149-163. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_1044 .
Ignjatović, Aleksandar, "Periferna imperija, unutrašnja kolonizacija: jedan istorijski primer" in Vizura : časopis za savremene vizualne umjetnosti, likovnu krituku i teoriju, no. 1-2 (2008):149-163, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_1044 .