Приказ основних података о документу
Urbanistički projekat između javnog i privatnog interesa
dc.creator | Radosavljević, Uroš | |
dc.creator | Đorđević, Aleksandra | |
dc.date.accessioned | 2023-11-18T19:00:28Z | |
dc.date.available | 2023-11-18T19:00:28Z | |
dc.date.issued | 2022 | |
dc.identifier.isbn | 978-86-6283-125-5 | |
dc.identifier.uri | https://raf.arh.bg.ac.rs/handle/123456789/1535 | |
dc.description.abstract | Kontekst neoliberalnog kapitalizma je pored tržišno zasnovanog razvoja doprineo i redefinisanju uloga i odnosa moći između različitih nivoa uprave, ali i rezultirao promenjenim odgovornostima i odnosima između javnog i privatnog sektora u planiranju i izgradnji gradova. U ovom procesu, urbanistički projekat se izdvaja kao jedan od retkih instrumenata za sprovođenje planskog dokumenta koji se radi u cilju urbanističko arhitektonske razrade lokacije i oblikovanja površina i privatne i javne namene. Izmene i dopune Zakona о planiranju i izgradnji iz 2018. godine donele su značajnu promenu primene ovog instrumenta, definišući da se urbanistički projekat može izraditi i za izgradnju objekata javne namene za potrebe utvrđivanja javnog interesa, а bez izmene planskog dokumenta. Dodatno, urbanističkim projektom se omogućava selektivan odabir primene urbanističkih parametara definisanih planskim dokumentom od strane projektanata (kada su planom definisani indeks zauzetosti/izgrađenosti i spratnost/visina objekata), gde stručnu kontrolu vrsi komisija za planove JLS, skoro po pravilu u korist privatnog interesa. Pored toga, moguća је i promena planiranih namena iz planskog dokumenta, ukoliko su nove namene u urbanističkom projektu predviđene kao komplementarne, istina u skladu sa kapacitetima infrastrukture iz istog planskog dokumenta. Efekti takvih promena donose značajno uvećane parametre izgradnje od onih tretiranih u prostornim i urbanističkim planovima, i shodno tome i drugačije zahteve za saobraćajnom i komunalnom infrastrukturom u izgrađenom prostoru u odnosu na planirane. U trenutku kada je poljuljana definicija javnog interesa, nameću se dva pitanja: (а) ograničenja interpretacije, i (b) nadležnosti brojnih aktera koji su uključeni u proces iniciranja, izrade, informisanja i potvrđivanja urbanističkog projekta. U skladu sa tim, rad nastoji da preispita donete promene regulatornog okvira, ali i da ukaze na potencijalne problematične aspekte, kako proceduralne tako i supstantivne, nastale posredstvom redefinisanja uloge i svrhe ovog instrumenta. | sr |
dc.language.iso | sr | sr |
dc.publisher | Asocijacija prostornih planera Srbije | sr |
dc.publisher | Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet | sr |
dc.relation | info:eu-repo/grantAgreement/MESTD/inst-2020/200090/RS// | sr |
dc.rights | openAccess | sr |
dc.source | Deveti naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja, Beograd, jun 2022. | sr |
dc.subject | urbanistički projekat | sr |
dc.subject | urbanizam | sr |
dc.subject | instrumenti | sr |
dc.subject | javni interes | sr |
dc.subject | Beograd | sr |
dc.title | Urbanistički projekat između javnog i privatnog interesa | sr |
dc.type | conferenceObject | sr |
dc.rights.license | ARR | sr |
dc.citation.spage | 169 | |
dc.citation.epage | 177 | |
dc.identifier.fulltext | http://raf.arh.bg.ac.rs/bitstream/id/5203/2022_APPS_01_.pdf | |
dc.identifier.rcub | https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_1535 | |
dc.type.version | publishedVersion | sr |