Urbanistički projekat između javnog i privatnog interesa
Abstract
Kontekst neoliberalnog kapitalizma je pored tržišno zasnovanog razvoja doprineo i redefinisanju uloga i odnosa moći između različitih nivoa uprave, ali i rezultirao promenjenim odgovornostima i odnosima između javnog i privatnog sektora u planiranju i izgradnji gradova. U ovom procesu, urbanistički projekat se izdvaja kao jedan od retkih instrumenata za sprovođenje planskog dokumenta koji se radi u cilju urbanističko arhitektonske razrade lokacije i oblikovanja površina i privatne i javne namene. Izmene i dopune Zakona о planiranju i izgradnji iz 2018. godine donele su značajnu promenu primene ovog instrumenta, definišući da se urbanistički projekat može izraditi i za izgradnju objekata javne namene za potrebe utvrđivanja javnog interesa, а bez izmene planskog dokumenta. Dodatno, urbanističkim projektom se omogućava selektivan odabir primene urbanističkih parametara definisanih planskim dokumentom od strane projektanata (kada su planom definisani indeks zauzetosti/izgrađenosti i sprat...nost/visina objekata), gde stručnu kontrolu vrsi komisija za planove JLS, skoro po pravilu u korist privatnog interesa. Pored toga, moguća је i promena planiranih namena iz planskog dokumenta, ukoliko su nove namene u urbanističkom projektu predviđene kao komplementarne, istina u skladu sa kapacitetima infrastrukture iz istog planskog dokumenta. Efekti takvih promena donose značajno uvećane
parametre izgradnje od onih tretiranih u prostornim i urbanističkim planovima, i shodno tome i drugačije zahteve za saobraćajnom i komunalnom infrastrukturom u izgrađenom prostoru u odnosu na planirane. U trenutku kada je poljuljana definicija javnog interesa, nameću se dva pitanja: (а) ograničenja interpretacije, i (b) nadležnosti brojnih aktera koji su uključeni u proces iniciranja, izrade, informisanja i potvrđivanja urbanističkog projekta.
U skladu sa tim, rad nastoji da preispita donete promene regulatornog okvira, ali i da ukaze na potencijalne problematične aspekte, kako proceduralne tako i supstantivne, nastale posredstvom redefinisanja uloge i svrhe ovog instrumenta.
Keywords:
urbanistički projekat / urbanizam / instrumenti / javni interes / BeogradSource:
Deveti naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja, Beograd, jun 2022., 2022, 169-177Publisher:
- Asocijacija prostornih planera Srbije
- Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet
Funding / projects:
- Ministry of Science, Technological Development and Innovation of the Republic of Serbia, institutional funding - 200090 (University of Belgrade, Faculty of Architecture) (RS-MESTD-inst-2020-200090)
Institution/Community
Arhitektonski fakultetTY - CONF AU - Radosavljević, Uroš AU - Đorđević, Aleksandra PY - 2022 UR - https://raf.arh.bg.ac.rs/handle/123456789/1535 AB - Kontekst neoliberalnog kapitalizma je pored tržišno zasnovanog razvoja doprineo i redefinisanju uloga i odnosa moći između različitih nivoa uprave, ali i rezultirao promenjenim odgovornostima i odnosima između javnog i privatnog sektora u planiranju i izgradnji gradova. U ovom procesu, urbanistički projekat se izdvaja kao jedan od retkih instrumenata za sprovođenje planskog dokumenta koji se radi u cilju urbanističko arhitektonske razrade lokacije i oblikovanja površina i privatne i javne namene. Izmene i dopune Zakona о planiranju i izgradnji iz 2018. godine donele su značajnu promenu primene ovog instrumenta, definišući da se urbanistički projekat može izraditi i za izgradnju objekata javne namene za potrebe utvrđivanja javnog interesa, а bez izmene planskog dokumenta. Dodatno, urbanističkim projektom se omogućava selektivan odabir primene urbanističkih parametara definisanih planskim dokumentom od strane projektanata (kada su planom definisani indeks zauzetosti/izgrađenosti i spratnost/visina objekata), gde stručnu kontrolu vrsi komisija za planove JLS, skoro po pravilu u korist privatnog interesa. Pored toga, moguća је i promena planiranih namena iz planskog dokumenta, ukoliko su nove namene u urbanističkom projektu predviđene kao komplementarne, istina u skladu sa kapacitetima infrastrukture iz istog planskog dokumenta. Efekti takvih promena donose značajno uvećane parametre izgradnje od onih tretiranih u prostornim i urbanističkim planovima, i shodno tome i drugačije zahteve za saobraćajnom i komunalnom infrastrukturom u izgrađenom prostoru u odnosu na planirane. U trenutku kada je poljuljana definicija javnog interesa, nameću se dva pitanja: (а) ograničenja interpretacije, i (b) nadležnosti brojnih aktera koji su uključeni u proces iniciranja, izrade, informisanja i potvrđivanja urbanističkog projekta. U skladu sa tim, rad nastoji da preispita donete promene regulatornog okvira, ali i da ukaze na potencijalne problematične aspekte, kako proceduralne tako i supstantivne, nastale posredstvom redefinisanja uloge i svrhe ovog instrumenta. PB - Asocijacija prostornih planera Srbije PB - Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet C3 - Deveti naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja, Beograd, jun 2022. T1 - Urbanistički projekat između javnog i privatnog interesa SP - 169 EP - 177 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_1535 ER -
@conference{ author = "Radosavljević, Uroš and Đorđević, Aleksandra", year = "2022", abstract = "Kontekst neoliberalnog kapitalizma je pored tržišno zasnovanog razvoja doprineo i redefinisanju uloga i odnosa moći između različitih nivoa uprave, ali i rezultirao promenjenim odgovornostima i odnosima između javnog i privatnog sektora u planiranju i izgradnji gradova. U ovom procesu, urbanistički projekat se izdvaja kao jedan od retkih instrumenata za sprovođenje planskog dokumenta koji se radi u cilju urbanističko arhitektonske razrade lokacije i oblikovanja površina i privatne i javne namene. Izmene i dopune Zakona о planiranju i izgradnji iz 2018. godine donele su značajnu promenu primene ovog instrumenta, definišući da se urbanistički projekat može izraditi i za izgradnju objekata javne namene za potrebe utvrđivanja javnog interesa, а bez izmene planskog dokumenta. Dodatno, urbanističkim projektom se omogućava selektivan odabir primene urbanističkih parametara definisanih planskim dokumentom od strane projektanata (kada su planom definisani indeks zauzetosti/izgrađenosti i spratnost/visina objekata), gde stručnu kontrolu vrsi komisija za planove JLS, skoro po pravilu u korist privatnog interesa. Pored toga, moguća је i promena planiranih namena iz planskog dokumenta, ukoliko su nove namene u urbanističkom projektu predviđene kao komplementarne, istina u skladu sa kapacitetima infrastrukture iz istog planskog dokumenta. Efekti takvih promena donose značajno uvećane parametre izgradnje od onih tretiranih u prostornim i urbanističkim planovima, i shodno tome i drugačije zahteve za saobraćajnom i komunalnom infrastrukturom u izgrađenom prostoru u odnosu na planirane. U trenutku kada je poljuljana definicija javnog interesa, nameću se dva pitanja: (а) ograničenja interpretacije, i (b) nadležnosti brojnih aktera koji su uključeni u proces iniciranja, izrade, informisanja i potvrđivanja urbanističkog projekta. U skladu sa tim, rad nastoji da preispita donete promene regulatornog okvira, ali i da ukaze na potencijalne problematične aspekte, kako proceduralne tako i supstantivne, nastale posredstvom redefinisanja uloge i svrhe ovog instrumenta.", publisher = "Asocijacija prostornih planera Srbije, Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet", journal = "Deveti naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja, Beograd, jun 2022.", title = "Urbanistički projekat između javnog i privatnog interesa", pages = "169-177", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_1535" }
Radosavljević, U.,& Đorđević, A.. (2022). Urbanistički projekat između javnog i privatnog interesa. in Deveti naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja, Beograd, jun 2022. Asocijacija prostornih planera Srbije., 169-177. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_1535
Radosavljević U, Đorđević A. Urbanistički projekat između javnog i privatnog interesa. in Deveti naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja, Beograd, jun 2022.. 2022;:169-177. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_1535 .
Radosavljević, Uroš, Đorđević, Aleksandra, "Urbanistički projekat između javnog i privatnog interesa" in Deveti naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja, Beograd, jun 2022. (2022):169-177, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_raf_1535 .